Migracije sa Balkana: izazov i šansa za ekonomiju
Ovaj trend posebno pogađa zemlje sa manjim ekonomijama jer odlazak kvalifikovanih radnika smanjuje lokalnu produktivnost, usporava razvoj i stvara dugoročne demografske izazove. Istovremeno, globalizacija tržišta rada omogućava lakšu mobilnost stručnjaka nego ikada ranije.
Zašto ljudi odlaze?
- Veće plate u EU
- Sigurniji poslovi
- Bolji zdravstveni sistemi
- Naprednije obrazovanje
- Veće mogućnosti profesionalnog razvoja
Ekonomski paradoks
Iako odlazak radne snage predstavlja izazov, dijaspora istovremeno šalje milijarde eura svojim porodicama, čime direktno utiče na potrošnju, stabilnost domaćinstava i devizni priliv država regiona. U pojedinim ekonomijama doznake su važnije od stranih investicija.
Pokušaji zadržavanja mladih
Države regiona sve više ulažu u IT sektor, start‑up fondove, tehnološke parkove i digitalnu infrastrukturu kako bi stvorile nova radna mjesta i zadržale talentovane stručnjake. Fokus se pomjera ka ekonomiji znanja i izvozu digitalnih usluga.
Pored toga, uvedeni su programi povratka dijaspore koji nude poreske olakšice, grantove i subvencije za pokretanje biznisa, kao i olakšane procedure priznavanja stranih diploma i radnog iskustva.
Budućnost migracija
Stručnjaci smatraju da migracije neće nestati, ali da će se njihov oblik promijeniti. Sve više ljudi radi za strane kompanije na daljinu dok živi u svojoj zemlji, što može postati nova razvojna šansa za Balkan. Ovakav model rada omogućava zadržavanje kadra uz istovremeni priliv stranog kapitala.
Dugoročno, uspjeh regiona zavisiće od sposobnosti država da pretvore migracije iz problema u razvojnu strategiju.